Raguži 1610.

Kratki pregled osnivanja organizacijskih odbora i udruga Raguža u BiH i Hrvatskoj

U višestoljetnoj povijesti Raguža, godina 2004/5. ostati će zabilježena zlatnim slovima. Naime, te godine je Stojan Raguž-Gunjinović tiskao i objavio javnosti svoje velebno djelo: “Raguži – povijest i rodoslovlje“, kojim je izazvao veliko oduševljenje i interes, kako kod Raguža i njihovih srodnika i prijatelja, tako i u hrvatskoj akademskoj zajednici.

Knjiga je podsjetila i na vrloznačajnu obljetnicu sveukupnog roda – četiristotu obljetnicu postanka Raguža, odnosno spominjanja rođenja Petra Veseličića-Latinina, glavnog Stožernika i temeljnog nositelja rodoslovlja plemena Raguž. Nakon toga, 13. svibnja 2006. godine u pitomoj Londži pored Hutovskog blata osnovan je Poticajni odbor za obilježavanje četiristote obljetnice postanka Raguža. Rečenog dana u prisutstvu dvadesetak Raguža govorilo se o knjizi i o obljetnici, pa je u svezi toga imenovan rečeni odbor čija je zadaća provesti pripreme za dostojanstveno obilježavanje i proslavljanje tog jubileja 2010. u Stocu.

Slijedom toga, 3.ožujka 2008. godine u Zagrebu je u hotelu Dubrovnik na poticaj člana Poticajnog odbora Đure Raguža-Kramarevića održan sastanak zagrebačkih Raguža, kojem je prisustvovalo 65 osoba, te je osnovan Organizacijski odbor za Zagreb i njegovu okolicu s namjerom što uspješnijih priprema za obilježavanje rečene obljetnice. U Organizacijski odbor izabrani su slijedeći članovi: Đuro Raguž-Kramarević iz Sesveta – predsjednik, Jakša Raguž- Čolić – dopredsjednik, te članovi odbora: Tomislav Raguž-Bičkić, Vlatka Raguž-Bičkić, Srđan-Zdenko Raguž podrijetlom s Brštanika, Zvonimir Raguž-Ljević i Ruža Raguž-Topić – tajnica, svi iz Zagreba. Za medije zadužen je Mario Raguž-Kramarević iz Zagreba.

U taj odbor naknadno su izabrani Božo Raguž iz Zagreba, podrijetlom s Bivolja Brda te Damir Raguž-Rogonjić iz Pule, Franko Raguž-Čokljić iz Vodnjana, Stanko Raguž-Šćepanović iz Crkvenice i Ante Raguž iz Ljubljane za Raguže u Sloveniji, čije je podrijetlo iz Prenja te Zdravko Raguž Bilić (Andrijić) iz Zagreba.

Ovaj odbor pokriva prostor sjeverozapadne i primorske Hrvatske.

Ubrzo poslije toga, član Poticajnog odbora Stojan Raguž-Gunjinović iz Požege pozvao je nekoliko Raguža s prostora Slavonije, pa je 12.travnja 2008. u Donjem Miholjcu održan sastanak na kojem je osnovan Organizacijski odbor

Slavonije i Baranje. Izabrani su slijedeći članovi: Stojan Raguž-Gunjinović – predsjednik, Augustin Raguž-Petrović – dopredsjednik, oba iz Požege, te članovi odbora: Zdravko Raguž-Kramarević iz Jakšića, Stanislav-Stana Raguž-Kramarević iz Velike kod Požege, Ante Raguž-Koteškić iz Slavonskog Broda, Dragutin-Neven Raguž iz Sapaca kod Slav. Broda, Stanislav-Cane Raguž-Mećavić iz Ivankova, Slađana Golik, rođena Raguž iz Vinkovaca, podrijetlom s Domanovića, braća Zoran i Čedomir-Ivica Raguž iz Đakova, podrijetlom s Brštanika, Ante Raguž-Previščić i dr.Neven Raguž-Petrović, oba iz Osijeka, i Zdenko Raguž-Lučić iz Donjeg Miholjca.

Ovaj odbor pokriva prostor sjeveroistočne i srednje Hrvatske.

Zatim je 9.svibnja 2008.godine u Čapljini u restoranu “Astorija” održan sastanak tamošnjih Raguža kojem su nazočili Đuro Raguž-Kramarević iz Sesveta i Stojan Raguž-Gunjinović iz Požege, predsjednici predhodno osnovanih odbora. Na tom sastanku osnovan je Organizacijski odbor za Hercegovinu u koji su izabrani slijedeći: Željko Raguž-Koteškić iz Pješivca kod Stoca – predsjednik, Mile Raguž-Raguščić iz Čapljine – dopredsjednik i vlasnik “Astorije”, te članovi: Pero Raguž-Ljević iz Čapljine – Stoca, Andrija Raguž-Gunjinović iz Stoca – Opuzena, Milenko-Jole Raguž iz Čapljine, rodom iz Aladinića, Ante Raguž-Marijanović iz Stoca, Zvonko Raguž-Džajić iz Mostara, Zdenko Raguž iz Čeljeva, Drago Raguž-Ljević-Miškovac iz Višića – Čapljina, Ljubo Raguž-Drndić iz Prenja, Dragan Raguž-Marijanović-Lindić iz Neuma, Spasoje Raguž-Sarač iz Čapljine, Marko Raguž – odvjetnik iz Stoca, Niko Raguž-Kramarević-Papić iz Ljubuškog, Ivan-Rona Raguž iz Čapljine, rodom iz Domanovića i Milenko Raguž-Bilić iz Mostara.

Ovaj odbor pokriva prostor Hercegovine i Bosne.

Potom je u jesen 16.listopada 2008. u Dubrovniku održan sastanak tamošnjih Raguža na kojem je osnovan Organizacijski odbor za Dubrovnik i okolicu u koji su izabrani slijedeći: dr.Stjepo Raguž-Sarač – predsjednik, Vid Raguž, rodom iz Aladinića – dopredsjednik, te članovi: Ilija Raguž-Braćušić, Vinko Raguž-Nikić, Slavko Raguž-Marijanović-Lindić, Miro Raguž-Kramarević, Vicko Raguž-Kramarević, Pero Raguž-Kramarević, Nikica Raguž-Kramarević, Božo Raguž-Grgić, Jozo Raguž-Mećavić, Stojan Raguž-Lučić i Spaso Raguž-Bilić (Ćosić), svi iz Dubrovnika.

Ovaj odbor pokriva prostor južne i srednje Jadranske Hrvatske.