Raguži 1610.

Kratki pregled osnivanja organizacijskih odbora i udruga Raguža u BiH i Hrvatskoj

Nakon što su osnovani svi Organizacijski odbori, u Zagrebu je 7. studenog 2008. održana prva večer Raguža na kojoj su nazočili mnogi Raguži iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dojmovi toga susreta ostat će za pamćenje. Prije početka druženja te večeri u hotelu “Laguna”, osnovan je Glavni odbor Raguža kao krovno tijelo svih Organizacijskih odbora koji će koordinirati ukupnim pripremama i donositi glavne odluke za obilježavanje rečene obljetnice.

U Glavni odbor Raguža izabrani su: Željko Raguž-Koteškić iz Pješivca -Stoca – predsjednik, a za zanjenika Martin Raguž-Marijanović iz Mostara. Dopredsjednici su: Stojan Raguž-Gunjinović iz Požege, Stjepo Raguž-Sarač iz Dubrovnika i Đuro Raguž-Kramarević iz Sesveta – Zagreb. Dok su članovi Glavnog odbora slijedeći: Tomislav Raguž-Bičkić i Jakša Raguž-Čolić, oba iz Zagreba, Stanislav-Stana Raguž-Kramarević iz Velike, dr.Neven Raguž-Petrović iz Osijeka i Čedomir-Ivica Raguž iz Đakova, Vid Raguž, Ilija Raguž-Braćušić, Vinko Raguž-Nikić, Slavko Raguž-Marijanović-Iiindić i Pero Raguž-Kramarević, svi iz Dubrovnika. Iz Hercegovačkog Organizacijskog odbora u Glavni odbor izabrani su: Mile Raguž-Raguščić iz Čapljine. Miro Raguž-Raguščić iz Mostara, Nikola Raguž-Gunjinović iz Mostara, Andrija Raguž-Gunjinović iz Stoca – Opuzena, Pero Raguž-Ljević iz Stoca – Čapljine, Marko Raguž – odvjetnik iz Stoca, Milenko-Jole Raguž iz Čapljine, Ivan-Rona Raguž iz Čapljine, Drago Raguž-Miškovac iz Čapljine – Višići, Zdenko Raguž iz Čeljeva, te Dragan Raguž-Marijanović-Lindić iz Neuma, Niko Raguž-Kramarević-Papić iz Ljubuškog, Zvonko Raguž-Džajić iz Mostara i Milenko Raguž-Bilić iz Mostara.

Na tom osnivačkom sastanku govorilo se o potrebi osnivanja Udruge Raguži i njezine podružnice u Hrvatskoj i to zbog namicanja potrebnih financijskih sredstava od raznih sponzora i institucija. Ali nakon provjere zakonskih odredbi u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj došlo se do spoznaje da se trebaju osnovati dvije sestrinske udruge, jedna u BiH i jedna u Hrvatskoj, jer tako nalažu zakonske mogućnosti Tako je izabran Glavni odbor Raguža i njegovi dužnosnici.

Ovaj odbor je krovni odbor i usklađuje sve odbore i aktivnosti oko pripreme i obilježavanja 400. godišnjice prezimena Raguž.

U Stocu je 23.siječnja 2009.godine održan sastanak Glavnog odbora, većine članova iz Hercegovine i u nazočnosti dopredsjednika Stojana Raguža-Gunjinovića iz Požege, na kojem su donesene neke značajne odluke i tom prigodom osnovana je u Bosni i Hercegovini udruga s nazivom “Udruga Raguži 1610.” sa sjedištem u Stocu. Za njezina predsjednika izabran je Stojan Raguž-Gunjinović iz Požege, a za predsjednika skupštine “Udruge Raguži 1610.” izabran je Željko Raguž-Koteškić iz Pješivca – Stoca. Za predsjednika Upravnog odbora udruge izabran je Stojan Raguž-Gunjinović iz Požege, a za članove Upravnog odbora izabrani su Marko Raguž – odvjetnik iz Stoca i Ivan-Rona Raguž iz Čapljine i ovlašteni za potpisivanje svih potrebnih akata.

Za predsjednika Nadzornog odbora izabran je Drago Raguž-Miškovac iz Višića – Čapljina, a za članove Nadzornog odbora izabrani su: Pero Raguž-Ljević iz Stoca i Milenko-Jole Raguž iz Čapljine. Za glasnogovornika i medije zadužen je Mario Raguž-Kramarević iz Zagreba. Tajnika i rizničara “Udruge Raguži 1610.” izabrat će se na slijedećem sastanku. Marko Raguž – odvjetnik iz Stoca zadužen je za izradu statuta “Udruge Raguži 1610.” te nakon njegove izrade Skupština ga je usvojila i potom je rečena udruga registrirana kod nadležnih tijela BiH.

Također, na tom održanom sastanku donesene su neke značajne odluke, i to:

1. Obilježavanje svečanosti za četiristotu obljetnicu postojanja Raguža održat će se 12. lipnja 2010. U Stocu kod župne crkve svetog Ilije i nogometnog igrališta.
2. Svetu misu za sve žive i pokojne Raguže i njihovu rodbinu i srodnike predvodit će preuzvišeni otac biskup dr.msgr. Ratko Perić uz koncelebraciju trojice živih svećenika Raguža i ostalih svećenika iz obližnjih župa, te prisustvo svih časnih sestara Raguža i svih uzvanika i gostiju.
3. Nakon toga slijedi kulturno-zabavni program koji još nije utvrđen.
4. Potom zajednički domjenak za sve nazočne Raguže i njihove srodnike i ostale uzvanike i goste. Za to vrijeme zabavljat će glazbeni sastav “Raguž” i drugi svirači.

Kao trajni znak u spomen obilježavanja četiristote obljetnice spominjanja i postojanja prezimena Raguž donesena je odluka da se u Gornjem Hrasnu u zajedničkom i najstarijem groblju svih Raguža na Lastvi izradi i postavi spomen križ, u čijem bi se postolju na mramornoj ploči upisale prigodne riječi tog povijesnog događaja. Za tu svečanost, izrađen je i usvojen logo koji će se koristiti za izradu reklamnih majica i kapa, sve u bijeloj boji.

U spomen rečene obljetnice do kraja ove 2009., a nakon izlaska iz tiska, u Stocu će se održati predstavljanje druge knjige Stojana Raguža-Gunjinovića “Ragužuša u ogledalu”, koja će biti poklonjena svima koji imaju knjigu “Raguži-povijest i rodoslovlje”, a ostalima uz primjerenu naknadu.

I na kraju, ukoliko bi u organiziranju priprema bile pouzdane spoznaje da će toj svečanosti prisustvovati najmanje 1201. osoba rođena Raguž, uz dokaz rodnog lista, išlo bi se na obaranje Guinnessova rekorda. Za sada je to još neodređeno.

Svemu tome valja reći da će se u Hrvatskoj čim prije osnovati “Udruga Raguži”, kako bi preko nje mogli pravno djelovati i namicati potrebna financijska sredstva i sve ostalo u svezi organiziranja priprema za obilježavanje rečene obljetnice.

Obje udruge imat će svoje žiro račune na koje će pristizati financijska sredstva sponzora i darovatelja.

Sve ostale novosti u svezi događanja oko organiziranja priprema i donošenje potrebnih odluka postupno će se stavljati na ovu stranicu, pa će svim korisnicima biti dostupno za praćenje.

– dr.sc. Jakša Raguž i Stojan Raguž-Gunjinović